Magnolija

Ovaj grm prikladan je i za velike i za manje vrtove. Zbog bogatog cvata može se posaditi pojedinačno ili u manjim skupinama. Razni varijeteti ove biljke nude i razne mogućnosti sadnje. Magnolija, naime, počinje cvjetati već potkraj ožujka i u travnju, kad su još velike mogućnosti za pojavu mraza. On može prilično oštetiti mlade cvjetove, pa se preporučuje magnoliju posaditi na neko zaštićeno mjesto. Kod još mladih biljčica prilično je osjetljivo i korijenje, stoga je za oštrih zima potrebno prekrivati zemlju iznad korijenja. Pogoduje im duboko tlo, dobre ocjeditosti i neutralne reakcije. Dobro ih je posaditi na sunčano ili polusjenovito mjesto u vrtu. Što se tiče orezivanja, bolje ga je izbjegavati. Nakon rezidbe magnolije se teško razrastaju, a uz to se vrlo brzo izgubi pravilan oblik krošnje. Uglavnom se orezuju osušene i kržljave grane, a ako je ipak potrebna jača rezidba, uklanjaju se cijele grane, i to nakon cvatnje.

Sadnja
Iznimno je važno odabrati vrstu, čiji habitus odgovara prostoru koji joj je namijenjen. Nisu pretjerano zahtjevne glede prostora, no, ipak njihov prekrasan cvat dolazi do izražaja ako stoji kao zasebni element u vrtu. Kako magnolije imaju plitko korijenje, okopavanje nije preporučljivo jer se na taj način može oštetiti korijenje najbliže površini zemlje. Saditi se može ujesen ili u proljeće, iako je preporučljivija sadnja u proljeće. Mesnato korijenje magnolija, naime, teže se ukorjenjuje prije zime. Jednom kada se posadi na određeno mjesto, nije ju poželjno micati jer joj selidba baš i ne odgovara, pa su velike šanse da se više ne primi. Jedna od čestih grešaka je preduboka sadnja. Kao što je već spomenuto, magnolija razvija plitko korijenje, stoga ju je potrebno i plitko posaditi.

Razmnožavanje

Magnoliju možete razmnožiti položenicama, odnosno grebenicama. Na taj način potičete stabljiku na ukorjenjivanje prije odvajanja od matične biljke. Odaberite snažne prošlogodišnje izboje, savijte ih i pričvrstite ispod zemlje, i to u proljeće, kad je tlo svježe i vlažno. Ukorijene se nakon dvije godine. Osim na ovaj način, magnoliju možete razmnožavati i reznicama

Magnolija se budi krajem zime, te svojim malim dlakavim cvjetnim pupoljcima najavljuje skori dolazak proljeća. Uskoro iz tih pupoljaka nastaju prekrasni veliki cvjetovi specifičnog oblika i boja, koji krase dvorišta i vrtove svojih ponosnih vlasnika.

Vrste

Postoji mnogo vrsta magnolija, a ako želite onu koja će biti možda i prva koja će u susjedstvu pokazati svu svoju ljepotu, odabrat ćete vrstu Magnolia Stellata - magnoliju zvjezdasta oblika. Ta je vrsta poznata po tome što cvate prva, a njeni cvjetovi, zbog rasporeda cvjetnih latica, izgledaju poput zvijezde, zbog čega je i dobila ime. Cvatnja počinje već godinu dana nakon sadnje, a cvate od ožujka do travnja mirišavim bijelim cvjetovima.

U ovom je podneblju, uz zvjezdastu, poznata još i Magnolia liliflora 'Nigra', od strane laika često nazivana kao "tulipanovo drvo". Takav je naziv dobila po velikim ljubičasto-crvenim cvjetovima, koji izgledom podsjećaju na cvjetove tulipana.

Ovdje ju spominjemo i radi toga što se budi kasnije od zvjezdaste magnolije. Upravo joj to, malo "kasno paljenje", može u ovom podneblju stvarati određene probleme. Kasni proljetni mrazovi mogu joj nanijeti priličnu štetu te joj stoga prilikom sadnje mora biti pridana posebna pažnja. Zbog toga treba pametno odabrati mjesto sadnje, ne bi li se uspješno izbjegao, ili barem umanjio, utjecaj mraza, i sjevernih i istočnih vjetrova, te time zaštitila ova prekrasna biljka. Mlade biljke puno su osjetljivije na oštre zime, pa se preporuča da se zemlja iznad korijenja zimi pokrije.

Dakle, idealno bi bilo neko zaštićeno mjesto u blizini kuće, ili kakve građevine. Uzmite u obzir da ju ipak ne posadite previše blizu zidu, kako bi se mogla pravilno razviti te eventualno obasjati ljepotom čitav vaš vrt.

Što se visine magnolija tiče, ona varira. Magnolija stellata razvija se u grmoliko drvce visine 2 do 3 metra, isto kao i liliflora koja naraste do nekoliko metara, ali za to joj je potrebno zaista mnogo godina. Idealno za poklon nerođenim praunucima. Šalu na stranu, ipak nisu baš toliko spore.

Postoje i magnolije stablašice koje narastu i do 6 metara, pa čak i više.

Razmnožavanje kod magnolija vrši se na više načina. Spomenimo da se samo čiste vrste magnolija, dakle one koje nisu križane, mogu razmnožavati sjemenom.

Magnolije su idealne za manja dvorišta i vrtove radi svoje veličine, ali također i radi njihove ljepote. Važno je saditi ih u proljeće, kada su pupoljci još neraspucani i zaštićeni.

Što se tiče tla, ovdje magnolija nije previše izbirljiva, ali zahtjeva duboko i hranjivo tlo.

Veća pažnja mora se pridodati njenom osjetljivijem korijenu, čiji grumen ne bi smio biti oštećen prilikom sadnje.

Rezanje se vrši u doba kad je stablo golo, obamrlo, dakle bez cvjetova, te se na taj način može krasno oblikovati u skladnu cjelinu vašeg vrta.

Naša je preporuka da zasadite magnoliju. Zbog nje još nitko nije požalio.